Matičnjak ( Melissa officinalis )

Pripadnik porodice usnača (Lamiaceae), i uz Mellisa officinalis ima još 5 podvrsta koje se rasprostiru Euroazijom. Mellisa officinalis je vrsta udomaćena i u Ajevernoj Americi i Novom zelandu, a originalno potječe sa sjevera Europe. Prirodna staništa su mu pjeskasta tla dobro ocjedita ali je zabilježeno da raste i u vodneastim teškim tlima. Matičnjak će rasti najbolje tamo gdje sunce ne može ispariti vodu iz tla kroz lišće. Višegodišnja je biljka, sa nasuprotnim nazubljenim listovima, četvrtaste stabljike i grmolikog izgleda, pomalo podsjeća na koprivu ali to nikako nije. Listovi mogu izgledati dlakavo, to su uljne žlijezde. Matičnjak se lagano uzgaja i rasprostire sjemenom, toliko je uspješan u tome da se ponekad smatra korovom, jer je vrlo agresivan u širenju ako se nađe na povoljnom tlu.

Uzgoj

Najjednostavnije je uzgajati matičnjak iz sjemena. Brzo klije ako su temperature oko 20 °C i treba mu 10 ak dana. Tlo za naklijavanje treba biti vlažno ali ne mokro, također ne sijati sjeme duboko nego pokriti sa 1 - 2 cm zemlje ili jedostavno zagrabljati sjeme.

Drugi način razmnožavanja je u kasnu jesen iskopati korijen biljke i razdijeliti ga te zakopati nazad u tlo. Na proljeće će potjerati mlade biljčice iz razdvojenih korjena.

Može se uzgajati na različitim tlima, ali najbolje uspjeva na vlažnim i dobro ocjeditim tlima gdje se ne zadržava voda, pH između 4.5 - 7.5. Malčiranje će pomoći zaštiti korijenje u jako hladnim podnebljima, ali generalno podnosi dobro niske temperature.

Biljke saditi na 30 cm razmaka jednu od druge i paziti da se ne rašire previše jer postoji mogućnost da uguše druge vrste.

Ako biljka raste na direktnom suncu potrebno je redovito zalijevati sve do trena kada razvije gusti grm koji će stvarati lokalno hlad i tako svesti zalijevanje na 2-3 puta tjedno.

Gnojidba nije potrebna jer je matičnjak vrlo prilagodljiva i otporna biljka, dovoljno je nutrijenata iz malča.

U jesen skratiti do tla nadzemni dio biljke jer se on suši u potpunosti, a na proljeće će ometati rast maldih izdanaka.

Berba i sušenje 

Biljka se nabolje bere netom prije cvatnje ili kada je oko 5% cvjetova otvoreno jer ima naviše eteričnih ulja.
Na količinu eteričnih ulja utječe stvaranje sjemena a ne sama cvatnja.
Dva su načina berbe. Prvi je da se  u potpunosti ukloni 1/3 stabljika iz grma koje se potom svežu užetom tankim i objese u hlad sušiti 4-6 dana. Ova metda je dobra kada se želi ograničiti širenje grma. Ovaj način se može primjeniti samo jedom prije cvatnje.

Drugi način je skraćivanje visine cijelog grma za najviše 1/2 i potom se stabljike povežu tankom špagom i okače sušiti 4-6 dana. Kod ovog način berbe je potrebno dobro zalijevati biljku nekoliko dana jer ne nestala krošnja koja je pravila hlad. Ovo nije zabrinjavajuće jer se biljka brzo oporavi i počne tjerati mlade grančice iz bočnih pupova. Ovaj način odgađa cvatnju i može se pokupiti 2-3 berbe.

Osim sušenja stabljike i listovi se mogu smrznuti ili se može napraviti macerat u ulju kao za kantarion.

Upotreba u kuhinji

Može se koristiti u velikom rasponu jela, od salata, kao začin u gulašima, sirevima, s mesom, sladoledima, džemovima, voćnim salatama, shake - ovima.

U voćnim salatama se dobro slaže sa dinjom, ananasom, jabukama i kruškama te mentom kako dodatnim začinom.

Kao osvježavajuć napitak mješavina prstohvata naribanog đumbira i matčnjaka u litri vode (odstoji 3-4 sata u hladnjaku)

Za sve poduhvate je najbolje koristiti isključivo svježe listove jer će dati potpunu aromu matičnjaka.

Ljekovitost

Listovi sadrže oko 0.2 % eteričnog ulja, i većinu sačinjavaju monotepreni poput citronela i citrala koji je nositelj karakterističnog mirisa. Sušena biljka još sadrži i trijeslovina te je dobra za ublažavanje probavnih problema i tegoba. 

Kuha se uglavnom oparak tako da se žlica suhe biljke prelije sa 400 ml vrele vode i ostavi stajati poklopljeno 30 minuta, procijedi i pije; u slučaju nanošenja na kožu stoji 2 sata dok ne postane mlako do hladno te se potom procijedi i koristi.

Ublažava grčeve djeluje antibakterijski i umjereno sedativno. Dobar je kod glavobolje i migrena.

Vodena iscrpina (oparak) primjenjena kao čaj i lokalno  ima pozitivan učinak na povlačenje aktivnih infekcija uzrokovanih Herpes simplex virusom, pritom trijeslovine, ružmarinska kiselina i derivati kavene kiseline spriječavanju njegovo prodiranje u druge stanice.

Reference:

1. Adzet, T., et al. 1992. Content and composition of M. officinalis oil in relation to leaf position and harvest time. Planta medica. 58(6):562-564.

2 . Anderson, Esther Howe 1960. Thoreau and herbs. The herbarist. 26:25-30.

3. Araujo, C., et al. 2003. Activity of essential oils from Mediterranean Lamiaceae species against food spoilage yeasts. Journal of food protection 66(4):625-632.

4. Belsinger, Susan and Kathleen Fisher. 2002. Encyclopedia of gourmet herbs. In Hanson, Beth, editor Gourmet herbs: classic and unusual herbs for your garden and your table. Brooklyn, NY: Brooklyn Botanic Garden.

5. Brendler, Thomas, et al. 2005. Lemon balm (Melissa officinalis L.): an evidence-based systematic review by the Natural Standard Research Collaboration. Journal of herbal pharmacotherapy 5 (4):71-114.

6 . Duke, James A. 2002. Handbook of medicinal herbs. Boca Raton, FL: CRC Press.
 

7. Duke, Jim. 2006. Dr. Duke's phytochemical and ethnobotanical database.  Available from World Wide Web (http://www.ars-grin.gov/duke/).

8. Jones, Cindy L.A. 2000. The antibiotic alternative. Rochester, VT: Healing Arts Press.

9. Kennedy, D.O., et al. 2003. Modulation of mood and cognitive performance following acute administration of single doses of Melissa officinalis (lemon balm) with human CNS nicotinic and muscarinic receptor-binding properties. Neuropsychopharmacology. 28:1871-1881.

10. Kennedy, David O., et al. 2006. Anxiolytic effects of a combination of Melissa officinalis and Valeriana officinalis during laboratory induced stress. Phytotherapy research. 20:96-102.

11. Mimica-Dukic, Neda, et al. 2004. Antimicrobial and antioxidant activities of Melissa officinalis L. (Lamiaceae) essential oil. Journal of agricultural and food chemistry. 52:2485-2489.

12. Nascimento, Gislene G.F., et al. 2000. Antibacterial activity of plant extracts and phytochemicals on antibiotic-resistant bacteria. Brazilian journal of microbiology. 31:247-256.

13. Schetky, E. 1961. Herb garden bouquets. The herbarist. 27:42-44.

14. Shalaby, A.S, S. El-Gengaihi and M. Khattab 1995. Oil of Melissa officinalis L., as affected by storage and herb drying. Journal of essential oil research 7:667-669.